Back

ⓘ Biografije, Bosna i Hercegovina - Jugoslaveni u Bosni i Hercegovini, Valerijan Žujo, Rifat Hadžiselimović, Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine ..




                                               

Jugoslaveni u Bosni i Hercegovini

Jugosloveni u Bosni i Hercegovini su građani Bosne i Hercegovine jugoslovenske nacionalnosti. Današnji broj Jugoslovena u Bosni i Hercegovini je nepoznat. Poslednji popis stanovništva u Bosni i Heregovini je bio sprovođen 1991. godine, kad je zemlja još bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prema rezultatima tog popisa, Jugoslavena u tadašnjoj Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini je bilo 242.682 ili 5.54% cjelokupne populacije. Aktualniji rezultati o broju Jugoslovena Bosne i Hercegovine se mogu tek očekivati nakon sledećeg popisa, koji se treba sprovesti ...

                                               

Valerijan Žujo

Valerijan Žujo je književnik, istraživač istorije Sarajeva i leksikograf. Bio je sekretar predsjedništva Udruženja književnika Bosne i Hercegovine i urednik u Radioteleviziji Bosne i Hercegovine. Od 1996. djeluje kao profesionalni pisac.

                                               

Rifat Hadžiselimović

Akademik Rifat Hadžiselimović je jedan od vodećih bosanskohercegovačkih genetičara. Rođen je u Šipragama, Kotor-Varoš, 7. januara. 1944. godine. Od 2013. godine, nakon više od 45 godina radnog staža, izabran je u zvanje emeritusa i djeluje kao naučni savjetnik u Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu. Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 2018.

                                               

Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine

Svez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine je liberalna i građanska politička stranka u Bosni i Hercegovini koja okuplja Bošnjake. Njezin predsjednik je Fahrudin Radončić, vlasnik Dnevnoga avaza i trenutačni ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine. Stranka se zalaže za tržišno gospodarstvo uz dominantnu ulogu privatnoga vlasništva. SBB BiH također zagovara i daljnju privatizaciju bosanskohercegovačkog gospodarstva. U svom programu, neke od važnijih značajki, glede promjene Ustava BiH, su te da se SBB BiH zalaže za uvođenje jednog predsjednika Bosne i Hercegovine s tri potpredsjednika, pro ...

                                               

Husnija Kamberović

Husnija Kamberović, bosanskohercegovački povjesničar, rođen je 6. 9. 1963. godine u Mionici kod Gradačca. U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1987. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1991. a doktorirao 2001. godine. Radio je u Institutu za istoriju u Banjoj Luci od 1988. do 1989. godine, a nakon toga u Institutu za istoriju u Sarajevu, a od 2002. do 2016. bio je ravnatelj tog instituta. Redovni je profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje na odsjeku za povijest predaje povije ...

                                               

Ivan Štraus

Rođen je 1928. godine u Kremni današnja Srbija. Od četvrte godine živio je u Banjoj Luci. Studije arhitekture započeo je u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine u Sarajevu pod mentorstvom prof. Muhameda Kadića. Tokom tog perioda je prebolovao tuberkulozu i zarađivao radeći razne poslove, uključujući i sastavljanje križaljki u listu Oslobođenje. Djelatnost projektanta započeo je kao student arhitekture, 1952. godine, na svom prvom i uspješnom učešću na arhitektonskom konkursu – plave škole u Ostrošcu kod Jablanice, kada su potopljene prvobitne kuće i drugi objekti u vještačkom ...